preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljubešćica

 > Nastava  > Predmeti  > PRIRODA
 

Načini vrednovanja i ocjenjivanja u nastavi predmeta Priroda za 5. i 6. razred osnovne škole

 

  1. Elementi vrednovanja

 

U nastavi predmeta Priroda primjenjuju se dva elementa vrednovanja:

  • usvojenost prirodoslovnih koncepata
  • prirodoznanstvene kompetencije

 

Usvojenost prirodoslovnih koncepata prije svega  se odnosi na kognitivnu domenu nastave. Obuhvaća ishode makrokoncepata A, B i C propisanih Godišnjim izvedbenim kurikulom nastave Prirode u 5. i 6. razredu osnovne škole, ali i znanje o tome kako nešto učiniti primjenom prirodoznanstvene metodologije, što pripada makrokonceptu D. Naziv elementa upućuje na to da se teži usvajanju koncepata (temeljnih znanja na razini konceptualnog razumijevanja), a ne znanja na reproduktivnoj razini. To od učitelja zahtijeva da pitanja koja upućuje učeniku te zadatke koje zadaje učenicima oblikuje na način koji će učenike dovesti do razumijevanja temeljnih koncepata.

Prirodoznanstvene kompetencije vrednuju se tijekom učenja i poučavanja, uz opažanje  svih aktivnosti koje učenik primjenjuje u procesu učenja odnosno u procesu ostvarivanja ishoda, što je primarno obuhvaćeno ishodima makrokoncepta D. Oni se ostvaruju integrirano s ostalim ishodima i budući da pridonose njihovom ostvarenju, djelomično se kroz njih i vrednuju. Kod ishoda makrokoncepta D vrednuje se opažanje prirodnih pojava i promjena te provedba jednostavnih istraživanja (koja prati metodologiju prirodoznanstvenog istraživanja, a u svakodnevnoj nastavnoj praksi provodi se metodom istraživačkog učenja).

U ovoj se sastavnici ocjenjuje učenikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanje problema ili pojave s različitih motrišta, smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa.

Prevladavajući oblik provjere učeničkih postignuća unutar ovog elementa ocjenjivanja je pisana zadaća. Uz ovaj oblik provjere, moguće je procijeniti primjenu znanja kroz projektne radove, razgovorom i pomoću aktivnosti tijekom nastavnog procesa, rješavanju domaćih radova, praktične radove, prikaze istraživanja, prikaze zaključaka rasprava, različite prezentacije, plakate. Prilikom vrednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe.
Rješavanje složenijih zadataka na satu, a to podrazumijeva samostalno rješavanje tekstualnih ili matematičkih (brojčanih) zadataka u okviru tekućeg nastavnog sadržaja, može se vrednovati odmah, na nastavnom satu. Prigodom obrade novih sadržaja moguće je ocijeniti dio učenika koji se na osnovu ranije stečenog znanja uspješno snalaze u novim situacijama. Domaće zadaće moguće je koristiti za provjeravanja znanja učenika na način da se provjeri je li učenik sam pisao zadaću i koliko ju je razumio. Vježbanje na satu se također može koristiti za provjeravanje i ocjenjivanje učenika. Zadavanjem zadataka različite složenosti, koji učenici samostalno rješavaju, moguće je skupiti podatke o stupnju usvojenosti određenih sadržaja

 

U rubrici Bilješke  u e-Imeniku učitelj redovito opisuje i prati napredovanje učenika. Bilješke su povratna informacija učeniku, roditelju, ali i učitelju o svim aktivnostima učenika, razvoju stavova, procesima učenja, kreativnom i samostalnom mišljenju, suradnji i radu u paru i/ili skupini, donošenju valjanih odluka, vršnjačkom vrednovanju i samovrednovanju. U praćenju učenika potrebno je pozornost usmjeriti na elemente generičkih kompetencija definiranih Okvirom nacionalnoga kurikuluma koji se vrednuju u učenika, a to su:

1. odgovornost (učenik ispunjava svoje obveze i izvršava zadatke, iskorištava vrijeme na satu za rad i učenje, zadaće i radove u skladu s dogovorom, poštuje rokove, preuzima odgovornost za vlastito učenje i ponašanje u školskom okruženju)

2. samoinicijativnost i samoregulacija (samostalno uči, rješava zadatke ili provodi aktivnosti, planira, prati i prilagođava vlastito učenje, ispunjava obveze uz minimalne poticaje učitelja, ulaže trud i ustraje u učenju i radu)

3. komunikacija i suradnja (prikladno komunicira i uspješno surađuje s drugim učenicima i učiteljem).

 

  1. Svrha kriterija vrednovanja

Kriteriji opisuju koliko su dobro učenici ostvarili ishode u smislu dobivanja ocjene, odnosno na kojoj su razini njihova postignuća. Jasni kriteriji povećavaju povjerenje učenika u pravednost vrednovanja naučenog. Omogućuju raspravu o učenikovu uspjehu nakon provjeravanja, na sjednicama i s roditeljima. Kriteriji se primjenjuju i tijekom formativnog vrednovanja, pri čemu učenici vježbaju procijeniti vlastito postignuće u odnosu na kriterije.

Tablica 1:  Primjer kriterija vrednovanja za jedan ishod iz Godišnjeg izvedbenog kurikula Prirode

Ishod

Nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

Učenik razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije te uspoređuje njihove prednosti i nedostatke

Ni uz pomoć ne navodi primjere obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Uz pomoć navodi primjere obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Samostalno navodi obnovljive i neobnovljive izvore energije i opisuje ih

Samostalno navodi obnovljive i neobnovljive izvore energije te ih razlikuje

Razlikuje obnovljive od neobnovljivih izvora energije te uspoređuje njihove prednosti i nedostatke

 

  1. Opisi  kognitivnih razina učenikovog znanja i vještina

 

  1. Reproduktivno znanje - temelji se na pamćenju podataka. U reproduktivno znanje uključeno je i literarno razumijevanje, odnosno reprodukcija zaključaka te objašnjenja izvedena tijekom poučavanja ili pročitana u literarnim izvorima. To znači da će učenik moći, zahvaljujući pamćenju i jezičnim kompetencijama, prepričati neki sadržaj, a da pritom nužno ne dostigne razinu razumijevanja. 

 

  1. Razumijevanje i primjena znanja - tek kada se ostvari razumijevanje stečenog znanja, ono se može i primijeniti. Primjena znanja zahtijeva da se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje poveže s ostalim postojećim znanjem stvaranjem poveznica te tako umreženo znanje postaje trajno znanje.

 

  1. Rješavanje problema - uključuje angažiranje svih znanja i kompetencija učenika. Ono uključuje poznavanje temeljnih činjenica, procesa i zakonitosti koje učenik treba prepoznati i interpretirati na zadanome primjeru. Prilikom rješavanja zadataka od učenika se očekuje povezivanje zadanih uvjeta s poznatim činjenicama i usvojenim znanjima uz neophodno integriranje znanja i primjenu kritičkoga razmišljanja.

 

Tablica 2: Primjer zadataka za ispitivanje različitih kognitivnih razina za ishod Učenik zaključuje da su životni uvjeti na Zemlji proizašli iz sastava i svojstava zraka, vode i tla

Kognitivna

razina

Primjer pitanja

Objašnjenje

1.razina

  1. Opiši kako se mijenjaju gustoća, tlak i temperatura zraka kad se s vrha planine spuštamo u podnožje?

 

 

 

Učenicima se promjene temperature, gustoće i tlaka zraka objašnjavaju na primjeru smanjivanja nadmorske visine. Točan odgovor na postavljen zadatak je reprodukcija informacija te se radi o 1. kognitivnoj razini učenikovih znanja. Ukoliko zadatak traži od učenika da opiše kako se ili zašto mijenjaju gustoća i tlak zraka kada se povećava nadmorska visina, tada se radi o 2. kognitivnoj razini učenikovih znanja odnosno o razumijevanju i primjeni znanja.

2. razina

Ukoliko se tijekom leta dogodi da pukne ovojnica aviona, dolazi do  isisavanja zraka i predmeta iz aviona. Objasni zašto se to događa.

 

Ovaj zadatak traži od učenika znanje 2. kognitivne razine jer zahtijeva razumijevanje i primjenu znanja. Ukoliko se ovaj zadatak postavi na satu obrade, tada se radi o zadatku 1. kognitivne razine jer se od učenika traži reprodukcija tog primjera, odnosno učenici su već čuli što se u tom slučaju događa. Ako se učenik prvi puta susreće s tim primjerom, mora koristiti složenije misaone procese da bi točno riješio zadatak.

3. razina

Nijedna nogometna momčad ne voli gostovati u Boliviji. Razlog tomu je što gotovo uvijek izgube utakmicu od domaćih ekipa. Bolivijci međutim, ne spadaju među tehnički i taktički bolje nogometne ekipe na svijetu. Na gostovanjima često dožive poraz. Objasni koji su razlozi lošeg uspjeha nogometnih ekipa koje dolaze igrati u Boliviju.

Kako bi točno riješio ovaj zadatak, učenik mora povezati poznate činjenice, usvojena znanja sa zadanim uvjetima uz primjenu kritičkog razmišljanja. Zato ovaj zadatak traži od učenika 3. kognitivnu razinu znanja i vještina.

 

  1. Rubrike

 

Rubrike su križaljke u kojima se u lijevom okomitom stupcu prikazuju elementi za ocjenu određene aktivnosti (ishoda na razini aktivnosti), a u prvom horizontalnom redu prikazuju se brojčane ili opisne ocjene. Opisne ili brojčane ocjene mogu biti iskazane na skali s različitim brojem stupnjeva. Primjer 3-stupanjske skale je ovo:  1. stupanj - treba popraviti; 2. stupanj - korektno;  3. stupanj - vrlo uspješno. Svaki kvadratić u križaljci potom dobiva opis onoga što učenik treba pokazati iz svakog elementa za pojedinu ocjenu.

Rubrike mogu biti objektivan standard vrednovanja. Najčešće se upotrebljavaju za vrednovanje svakog učenikovog postignuća i pri izvođenju specifičnih aktivnosti kao što su seminar, esej ili izrada plakata.

 

Tablica  2: Primjer rubrika za ishod Učenik opisuje primjere smjesa za 5. razred osnovne škole

Postignuće/

ocjena

1

2

3

4

5

Opis postignuća

Ni uz pomoć ne opisuje primjere smjesa ili navodi primjere

Uz pomoć djelomično opisuje primjere smjesa

Samostalno opisuje primjere smjesa bez objašnjenja

Opisuje primjere smjesa s malo objašnjenja

Opisuje primjere smjesa i objašnjava

 

 Tablica 4: Primjer rubrika za vrednovanje plakata

Sastavnice/

elementi

Ocjene

 

   
 

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odličan

Izgled plakata

Bez vizualnih osobitosti; sadržaji su nasumično postavljeni; nedostaju slike; neurednost; greške u pravopisu

Pojedini dijelovi plakata su prazni, a pojedini pretrpani; nedostaju slike ili tekst; slova su nečitljiva s veće udaljenosti

Plakat uredan, ali ne privlači pozornost; na plakatu ima  previše teksta, a slova bi trebala biti veća kao i naslov rada.

Snažan vizualni dojam; odličan omjer teksta i slika; Očita je kreativnost u izradi plakata, dobra veličina slova

Sadržaj plakata

Većina sadržaja se ne odnosi na temu; neprimjeren uzrastu i predznanju. Sadržaji su preuzeti iz znanstveno neprovjerenih izvora. Ne razlikuju se glavni i sporedni sadržaji.

Sadržaji nisu dobro odabrani (prelagani ili presloženi). Učenici ne razumiju pojedine pojmove.

Logički slijed postoji, ali bez uvodnog dijela i zaključka.

Pojedini sadržaji nisu primjereni uzrastu učenika, ali većina dobro opisuje temu.

Sadržaji imaju logički slijed, samo neki odlomci sadrže previše teksta.

Odabrani sadržaji odlično opisuju temu; prilagođeni uzrastu,i predznanju učenika i znanstveno su utemeljeni.

Sadržaji su složeni  logičkim slijedom; u obliku odlomaka; svaki odlomak uz korištenje natuknica

Prezentacija plakata

Učenik se nije pripremio za izlaganje, ne zna odgovoriti na pitanja učitelja i učenika.

Učenik tijekom izlaganja čita s plakata; izbjegava komunikaciju s učiteljem i učenicima

Učenik pokazuje manju nesigurnost u komunikaciji s učiteljem i učenicima

Učenik s lakoćom izlaže i uspostavlja komunikaciju s učiteljem i učenicima

 

Tablica 5: Primjer rubrika za ocjenjivanje prirodoslovnog istraživanja

 

Opisne ocjene

   

Sastavnice

U RAZVOJU

ZADOVOLJAVAJUĆE

UZORNO

Oblikovanje pitanja, prepoznavanje istraživačkih pitanja i pretpostavki

Nije u stanju oblikovati pitanje u vezi zadanog problema, ni prepoznati istraživačko pitanje/ pretpostavku

Oblikuje pitanja u vezi zadanog problema, ali treba pomoć

za prepoznavanje istraživačkog pitanja i pretpostavke

Vješto oblikuje pitanja u vezi zadanog problema, a za prepoznavanje istraživačkog pitanja i pretpostavke treba tek malu ili nikakvu pomoć

Provedba istraživanja

Traži značajniju pomoć za provedbu jednostavnog istraživanja; prikupljanje podataka je nesustavno, netočno ili nepotpuno

Provodi istraživanje uz sustavno vođenje, detaljne upute i pomoć; podaci su uglavnom kompletni i točni

Provodi istraživanje prema uputama, uz malu ili nikakvu pomoć; podaci su točni i kompletni

Analiza i interpretacija podataka

Analiza i interpretacija rezultata istraživanja nisu poduprte podacima, zaključak se izvodi vođenjem, uz stalnu pomoć.

Analiza i interpretacija su poduprte podacima i zaključak se izvodi logično, uz malu pomoć učitelja

Analiza i interpretacija su poduprte podacima¸ zaključak se jasno oblikuje i logično povezuje s istraživačkim pitanjem i pretpostavkom

Komuniciranje i prezentiranje

Nije u stanju jasno iznijeti objašnjenja istraživanja;

Jasno komunicira objašnjenja uz nekoliko potpitanja i vođenje pri izradi izvješća; rezultati su uglavnom jasno objašnjeni

Jasno komunicira objašnjenja istraživanja te prema uputama samostalno izrađuje izvješće o istraživanju (usmeno, pisano, PP prezentacija). Rezultati su jasno objašnjeni

 

  1. Usmeno provjeravanje usvojenosti prirodoslovnih koncepata

Usmeno provjeravanje može se provoditi na svakom nastavnom satu, bez obaveze najave. Prigodom uvodnog ponavljanja prethodno obrađenih sadržaja dio učenika može biti ocijenjen .  Učenici koji žele postići bolju ocjenu usvojenosti ishoda prirodoslovnih koncepata slobodno se mogu javiti učitelju na početku svakog nastavnog sata. Pri ocjenjivanju radi postizanja bolje ocjene usvojenosti propisanih ishoda prirodoslovnih koncepata, učenik može biti ocijenjen svim propisanim ocjenama od nedovoljan (1) do odličan (5).          

 

Tablica 2: kriteriji ocjenjivanja usvojenosti prirodoslovnih koncepata

Ocjena

Kriterij ocjenjivanja usvojenosti prirodoslovnih koncepata

odličan (5)

Učenik u potpunosti ostvaruje obrazovni ishod te znanje primjenjuje u novim situacijama, objašnjava prirodne procese i pojave na složenijim primjerima. Integrira gradivo i ishode drugih nastavnih predmeta (naročito matematike) u objašnjavanje prirodnih procesa i pojava. Samostalno rješava složene problemske zadatke. Samostalno uočava i tumači uzročno-posljedične veze i međuodnose u prirodi navodeći vlastite primjere. Promišlja primjenu prirodoslovnih spoznaja u svakodnevnom životu.

vrlo dobar (4)

Učenik logično obrazlaže prirodoslovne pojmove i procese uz minimalno usmjeravanje učitelja. Uz manju nesigurnost objašnjava prirodne procese i pojave navodeći vlastite primjere te ih povezuje sa svakodnevnim životom. Uglavnom samostalno rješava problemske zadatke. Sadržaj obrazlaže uglavnom samostalno, koristi zadane primjere. Samostalno rješava probleme i zadatke. Pokazuje određenu razinu nesigurnosti, ali uz manju pomoć učitelja povezuje sadržaje predmeta te s drugim nastavnim predmetima.

dobar (3)

Učenik objašnjava prirodoslovne pojmove i procese, ali ih ne primjenjuje u novoj situaciji niti potkrepljuje vlastitim primjerima. Nesigurno i/ili nepotpuno
objašnjava uzročno-posljedične veze u prirodi. U rješavanju jednostavnijih problemskih zadataka i prikazivanju međuodnosa u prirodi treba podršku učitelja. Sadržaj može obrazložiti koristeći zadane primjere uz pomoć učitelja. Pojmove i pojave tumači isključivo naučenim primjerima iz udžbenika, a na novim se primjerima ne snalazi. Samostalno rješava jednostavne zadatke. Ponekad griješi prilikom samostalnog rješavanja složenijih zadataka.

dovoljan (2)

Učenik reproducira i prepoznaje temeljne prirodoslovne pojmove, ali slabo uviđa međuodnose u prirodi. Nejasno opisuje prirodne pojave i procese, nejasno i/ili površno obrazlaže prirodoslovne pojmove bez dubljeg razumijevanja. Koristi samo poznate primjere. Nabraja faze nekog procesa, ali ne može ga samostalno opisati i izvesti zaključke. Osnovno znanje primjenjuje slabo i nesigurno uz pojačanu pomoć učitelja. U rješavanju i najjednostavnijih problemskih zadataka treba pomoć učitelja. Ne primjenjuje niti obrazlaže programske sadržaje, temeljne pojmove i stručno nazivlje.

 nedovoljan (1)

Učenik ne prepoznaje osnovne ključne prirodoslovne pojmove. Ne razumije nastavni sadržaj i nije ga u stanju samostalno izložiti niti na razini reprodukcije. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno. Opisuje pojmove  bez razumijevanja. Ni uz pomoć učitelja ne daje točan odgovor. Ne može samostalno rješavati jednostavne zadatke.

 

  1. Pisana provjera usvojenosti prirodoslovnih koncepata

Pisana provjera usvojenosti bioloških koncepata provodi se periodički nakon obrade i uvježbavanja pojedinih tematskih cjelina gradiva i najavljuje se sukladno zakonskim odredbama. Provodi se u trajanju jednog školskog sata.  Iznimno za učenike koji se školuju po redovnom programu s prilagodbom trajanje pisane provjere je moguće produžiti u dogovoru s pedagoškom službom škole.
U pisanoj provjeri svaki je zadatak posebno vrednovan. U nekim slučajevima zadaci se vrednuju u više koraka pa se priznaju svi točno navedeni i riješeni koraci unutar istoga zadatka.  
Broj bodova za točno riješen korak ili zadatak navode se uz tekst zadatka i služe učenicima kao orijentacija o ukupnom postignuću nakon rješavanja.

Tablica 3: Orijentacijska lista razine riješenosti pisane provjere izražene u postotcima i odgovarajuće brojčane ocjene:

postotak ispravne i točne riješenosti pisane provjere

ocjena

90 – 100%

odličan (5)

76 – 89%

vrlo dobar (4)

66 – 75%

dobar (3)

50 – 65%

dovoljan (2)

0 – 49%

nedovoljan (1)

 

Ovo je orijentacijska lista te se može pomicati u korist učenika ovisno o razini složenosti zadataka. U pravilu, postotak ispravne i točne riješenosti pisane provjere ispod 40% nije dovoljan za ocjenu dovoljan (2).

 

  1.  Vrednovanje i ocjenjivanje postignuća učenika s teškoćama

Sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju učenik s posebnim potrebama svladava nastavni program prema utvrđenoj razini teškoće, odnosno prema redovnom nastavnom programu uz primjenu individualiziranih postupaka ili prema redovnom programu s prilagodbom.


a) Učenici koji se školuju po redovnom programu uz primjenu individualiziranih postupaka          

Kod učenika koji se školuju prema redovnom programu uz primjenu individualiziranih postupaka, prilagodbe rada se odnose na strategije, sredstva, postupke i oblike podrške koji se koriste u odgojno-obrazovnome procesu kako bi se osigurale jednake mogućnosti u ostvarivanju ishoda navedenih u predmetnim kurikulima i kurikulima međupredmetnih tema. Vrste prilagodba razlikovat će se ovisno o specifičnim potrebama pojedinog učenika, odnosno
ovisno o vrsti i stupnju učenikove teškoće. Prilagodbe vrednovanja učitelj planira istodobno s prilagodbama pristupa učenja i poučavanja, pri čemu surađuje s školskom pedagoškom službom, ovisno o potrebama učenika u odgojno-obrazovnom radu.


      Prilagodbe postupaka vrednovanja su:
                                      • prilagodbe procesa vrednovanja
                                      • prilagodbe ispitnih materijala i sredstava
                                      • prilagodbe metoda vrednovanja.


      Prilagodbe procesa vrednovanja mogu biti:
• prilagodbe trajanja ispitnih situacija: npr. dulje vrijeme usmenog izlaganja (npr. zbog  jezično-govorno-glasovnih teškoća) ili dulje vrijeme pisanja (npr. zbog teškoća u pisanju, leksičkoj uporabi, gramatičko-pravopisnom izrazu, poremećaja pažnje)
• korištenje stanki (npr. zbog zamora ruku, dugotrajnog sjedenja, bržeg zamaranja, nedostatka dugotrajnije pažnje, smanjenja stresa)
• mogućnost uporabe pomagala i nove tehnologije (npr. uporaba računala za čitanje, pisanje, crtanje, elektroničke bilježnice, tableta, kalkulatora za računanje, fiksiranih podloga itd.)
• pomoć druge osobe u izvođenju aktivnosti (čitanja, pisanja, crtanja, lijepljenja po uputi itd. tako da ta pomoć ne utječe na objektivnost procjene stvarno stečenih znanja, vještina i stavova učenika)
• fleksibilnost u polaganju ispita (samo ujutro, samo popodne, prema dogovoru)
• promijenjeni uvjete ispitivanja (promjena mjesta sjedenja zbog ometajućih podražaja, promjena prostorije zbog stresa odgovaranja pred skupinom)
• motivirajuće usmjeravanje (hrabrenje, poticanje) itd.

   Prilagodbe ispitnih materijala i sredstava uključuju:
• drukčiji oblik pitanja (umjesto usmeno pitanje može biti postavljeno u pisanom obliku ili obrnuto)
• manji broj zadataka (dati naglasak na zadatke koji dobro predstavljaju ključno i važno znanje  ili vještine te podijeliti niz zadataka s vremenskim razmacima)
• drukčije postavljeni zadatci (razdijeljeni po koracima, zadaci alternativnog tipa umjesto višestrukog izbora, povezivanja, sređivanja ili dopunjavanja)
• uporabu prilagođenih ispitnih materijala i sredstava (uvećani formati papira, nereflektirajuće podloge za čitanje i pisanje, sredstva pročišćena od detalja, pojačanih obrisa)

• drukčije pripremljen tekst ispita (sažet i/ili jezično pojednostavnjen s jasnim izravnim uputama, tekst organiziran po manjim označenim cjelinama/odlomcima, vizualno podržan, s pojačanim ili uvećanim tiskom, povećanih proreda, tekst zamijenjen zvučnom snimkom ili čitanjem druge
osobe)
• drukčiji način odgovaranja (npr. diktiranje odgovora osobi koja ih zapisuje, zamjena duljih ispitnih pitanja esejskog tipa zadatcima objektivnog tipa koji zahtijevaju kraće odgovore)

         Prilagodbe metoda vrednovanja podrazumijevaju:
• prilagodbe u usmenom ispitivanju (ispitna pitanja izravna i jasno jednoznačna, moguće odgovaranje na alternativna pitanja, poticanje putem plana govorenja uz zornu podršku, bez procjenjivanja pogrešaka u govoru izazvanih učenikovom teškoćom)
• prilagodbe u pisanoj provjeri (mogućnost upoznavanja s pitanjima ispita unaprijed, smanjenje zahtjeva u odnosu na količinu pisanja, davanje plana pisanja, bez ocjenjivanja samih učenikovih teškoća koje ne predstavljaju rezultat ishoda)
• prilagodbe u praktičnom radu (mogućnost dodatnog vremena za rad i stanke za odmor, dodatnog vremena za skupinu ako je riječ o suradničkim zadacima, podrška pomoćnika u nastavi, dostupnost prilagođenih alata i pomagala, mogućnost opisa načina obavljanja zadatka umjesto izvođenja
zadatka)


b) Učenici koji se školuju po redovnom programu s prilagodbom
Prilagođeni program za svakog pojedinog učenika koji se školuje po redovnom programu s prilagodbom izrađuje učitelj u suradnji s pedagoškom službom škole. Ispitivanje usvojenosti obrazovnih ishoda, kao i ostali postupci, ovise o učenikovim sposobnostima i mogućnostima te mogućim načinima komuniciranja i izražavanja (usmeno, pisano, gestovno, izradbom nekog rada i sl.). Načini i oblici provjeravanja te kriteriji vrednovanja su primjereni pojedinom učeniku i njegovim specifičnostima, djeluju afirmativno i poticajno na učenike, kako bi kvalitetno iskoristili očuvane sposobnosti, i razvili nove.


8. Utvrđivanje zaključne godišnje ocjene

Utvrđivanje zaključne godišnje ocjene sukladno zakonskim propisima ne mora biti aritmetička sredina ocjena upisanih u rubrike e-Imenika. Zaključna godišnja ocjena proizlazi iz cjelogodišnjeg rada kod kuće i na satu te pokazane razine usvojenosti sadržaja kao i primjene znanja.
Zaključna ocjena odražava ono što je učenik dominantno pokazao u vrednovanju naučenoga u pojedinim elementima, ali i znanja i vještine procijenjene u vrednovanju kao učenje i za učenje.
Oba elementa ocjenjivanja sudjeluju ravnopravno u izvođenju zaključne ocjene.


Upisi u srednje škole

Digitalna brošura „Odaberi svoju školu“ za iduću školsku godinu

 

Preporuke za sve odgojno-obrazovne ustanove (8.4.2022.)

Odluku o prestanku važenja Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 te posebne sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti COVID-19 radi ulaska u prostore javnopravnih tijela (28.2.2022.)

Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 vezano uz rad predškolskih ustanova osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2021./2022. (25.2.2022.)

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (Ver19 - 31.1.2022.)

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (Ver18 - 24.1.2022.)

Postupanje s oboljelima, bliskim kontaktima oboljelih i prekid izolacije i karantene (Ver17 - 10.1.2022.)

ODLUKA o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova (12.11.2021.)

Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na SARS-CoV-2, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene/samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene (25.10.2021.)

Postupak kod jednog učenika oboljelog od COVID-19 koji je bio na nastavi u vrijeme zaraznosti  (25.9.2021.)

Modelima i preporukama za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2021./2022. (31.8.2021.)

Uputama za sprečavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 vezano za rad predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2021./2022. (26.8.2021.)

ONline nastava
e-Dnevnik

Individualni razgovori

  Školska godina 2021./22.

CARNET WEBMAIL

natjecanja

Donacije

Predavanja

 

Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Srpanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Kalendar za šk. g. 2020./21.
SOS 112

Arhiva vijesti
CMS za škole logo
Osnovna škola Ljubešćica / Zagrebačka 22, HR-42222 Ljubeščica / os-ljubescica.skole.hr / ured@os-ljubescica.skole.hr
preskoči na navigaciju